KAD PČELE ZUJE STRUJA RADI Posušanin Ivan Galić iz godine u godinu skuplja nagrade za najbolji med. Zlatna pčela stigla u prave ruke!
Dok se pčelari diljem Hercegovine i Bosne suočavaju sa sve nepredvidljivijim vremenskim prilikama i zahtjevnim pčelarskim sezonama, iz Posušja stiže jedna lijepa, slatka priča. Njezin glavni junak je Ivan Galić, među prijateljima poznatiji kao Struja, čovjek kojemu su pčele velika ljubav, a čiji med iz godine u godinu osvaja vrijedna priznanja.
Najnovija potvrda kvalitete stigla je iz Livna, gdje su 19. listopada 2026. godine, u sklopu manifestacije Dani meda Hercegbosanske županije, dodijeljena priznanja najboljim proizvođačima meda.
Ivan Galić iz Posušja kući se vratio s čak tri priznanja: dvije zlatne diplome za kvalitetu cvjetnog meda te prestižnom Zlatnom pčelom za najbolji med u kategoriji miješanog meda.
Za nekoga tko se godinama predano bavi pčelarstvom, to je još jedna potvrda da se strpljenje, iskustvo i ljubav prema prirodi na kraju ipak nagrade.
Od Splita do Livna: Nagrade se nižu godinama
No, ovo nije prvi put da se ime Ivana Galića našlo među nagrađenim pčelarima.
Još 2022. godine njegov je vriskov med nagrađen srebrnim priznanjem na Danima hercegovačkog meda u Mostaru.
Godinu poslije, na međunarodnom pčelarskom sajmu „Dalmatina” u Splitu, osvojio je čak tri priznanja za kvalitetu meda, o čemu su tada izvještavali i lokalni mediji.
Posebno uspješna bila je i 2024. godina, kada je na agro-turističkoj manifestaciji u Livnu osvojio Zlatnu pčelu za medljikovac, proizveden na području Ravanjskog polja kod Kupresa.
Sada, dvije godine poslije, iz Livna ponovno stiže Zlatna pčela, uz još dvije zlatne diplome.
Kada se sve zbroji, riječ je o najmanje osam priznanja na različitim ocjenjivanjima kvalitete meda tijekom proteklih nekoliko godina.
Pčele ne poznaju granice općina, a dobar med traži dobru pašu
Posebnost Ivanova pčelarstva nije samo u nagradama nego i u načinu na koji dolazi do kvalitetnog meda.
Njegove pčele ne ostaju uvijek na jednom mjestu. Ivan se bavi selećim pčelarstvom, koristeći pet prikolica kojima košnice premješta na različite paše, prateći cvatnju i prirodne uvjete.
U tome mu pomaže i suvremena tehnologija. SMS vage omogućuju mu praćenje promjena težine košnica, što mu daje dragocjene informacije o unosu nektara i stanju pčelinjih zajednica.
Tako se u njegovu radu susreću iskustvo tradicionalnog pčelara i mogućnosti moderne tehnologije.
Od hercegovačkog vrijeska do prostranih kupreških polja, svaka paša donosi drukčije mirise, okuse i karakter meda.
A upravo je ta raznolikost jedno od najvećih bogatstava našega podneblja.
Iza svake tegle meda stoje tisuće pčela i mnogo ljudskog rada
Tko se nikada nije bavio pčelarstvom, teško može zamisliti koliko je truda potrebno da bi se proizvela jedna tegla kvalitetnog meda.
Pčelarska sezona počinje mnogo prije prvih proljetnih cvjetova. Treba pripremiti zajednice, pratiti njihov razvoj, brinuti o zdravlju pčela, seliti košnice i nadati se da će priroda biti naklonjena.
A priroda posljednjih godina često ima drukčije planove.
Zato priznanja poput ovih imaju posebnu vrijednost. Ona nisu samo potvrda kvalitete proizvoda nego i nagrada za godine učenja, rada, odricanja i upornosti.
Lijepa priča iz Posušja koju vrijedi ispričati
U vremenu kada našim medijskim prostorom često dominiraju političke prepirke, problemi i loše vijesti, lijepo je zastati uz priču o čovjeku koji svojim radom iz godine u godinu postiže rezultate.
Ivan Galić Struja možda ne puni novinske stupce svakoga dana, ali njegov med redovito pronalazi put do priznanja na pčelarskim manifestacijama.
I tako, dok se mnogi utrkuju za titulama i funkcijama, jedan Posušanin svoje zlatne diplome i Zlatne pčele osvaja tiho, među košnicama, na livadama i pašnjacima Hercegovine i Bosne.
Čestitke Ivanu Galiću na još jednom velikom uspjehu! Neka pčele budu zdrave, paše bogate, a zlatnih priznanja još mnogo.
Jer neke od najljepših priča iz našega kraja ne nastaju pod svjetlima reflektora, nego uz tiho zujanje pčela.
Vrlo.si / Lokalne priče